Spathodia campanulata

Spathodea yɛ abusua bi a ɛwɔ afifideɛ abusua Bignoniaceae mu. Dua baako pɛ na ɛwɔ mu, Spathodea campanulata, na wɔtaa frɛ no Afrika tulip dua.[1] Dua no nyini bɛyɛ tenten de firi mita 7–25 (anammɔn 23–82) na ɛfir Afrika kwaeɛ a ɛhɔ yɛ hye mu. Wɔapa no sɛ ɛka "Wiase mu Nnua a Wɔsɛe no" mu ɔha (100) no ho.[2]

Starr 031210-0047 Spathodea campanulata
Spathodea campanulata flower cluster (Philippines) 2

Wɔdua saa dua yi kɛseɛ sɛ afɛfɛdeɛ dua wɔ mmeaeɛ a nsuo tɔ na awia bɔ kɛseɛ na wɔkyerɛ ho anisɔ kɛseɛ esiane ne nhwiren a ɛyɛ kɔkɔɔ-akutuo anaa kɔkɔɔ (ɛntaa nyɛ akokɔ-sradeɛ), ɛyɛ hwiren a ɛyi te sɛ ɛdɔn a ɛyɛ fɛ yie. Edin a wɔde frɛ no nyinaa firi Tete Hela nsɛmfua σπαθη (spathe) ne οιδα (oida),[3] a ɛkyerɛ calyx a ɛte sɛ spathe.[4] Europafoɔ na wɔhunuu no wɔ afe apem ahanson aduowɔtwe nson (1787) mu wɔ Afrika Sikakɔkɔɔ Mpoano.

Nkyerɛmu sesa

Nhwiren no te sɛ ampule na nsuo wɔ mu. Ɛtɔ da bi a nkurɔfoɔ de saa nkorabata yi di agorɔ esiane sɛ wɔtumi hwie miu nsuo no gu nti.[5] Ɛtɔ mmerɛ bi a, nsuo no yɛ akokɔ-sradeɛ wɔ nsateaa ne ntadeɛ mu. Nhwiren a abue no te sɛ kaapo na ɛkura nsuo ne bosuo, na ɛma nnomaa ahodoɔ pii ani gye ho.

Nhwiren ho adesua sesa

Afrika tulip dua nhwiren no ma nhwiren akɛseɛ a ɛyɛ fɛ a ɛyɛ kɔkɔɔ-akutuo a ɛwɔ nhwiren bɛyɛ anum na ne tenten yɛ sɛntimita 8-15. Nhwiren ahodoɔ no yɛ ɔbarima ne ɔbaa na ɛwɔ afaafa mmienu pɛpɛɛpɛ (zygomorphic). Wɔda eyinom adi wɔ nhwiren a ɛte sɛ nhwiren a ɛyɛ tratraa a nhwiren dada wɔ n’afa (corymb-like raceme inflorescence). Ne mman tenten bɛyɛ sɛntimita 6. Nhwiren yi nso wɔ ano ano wɔ akoɔ-sradeɛ ne ne menewa. Wɔbɛtumi ahunu nhwiren no akwaa a ɛyɛ ɔbaa no wɔ stamen ahodoɔ nnan a wɔde hyɛ corolla tubu no so no mfinimfini. Nhwiren yi wɔ awotwaa a ɛyɛ tratraa a ɛkorɔn na ɛwɔ nkwammoaa mmienu. Dua yi aba yɛ petee, teateaa, na ne ntaban trɛ.

Nkyekyɛmu fekuo ahodoɔ sesa

Neotropika turo ne pramma so no, wɔn nsuo yɛ dea hummingbird pii ani gye ho, te sɛ amango a ne menewa yɛ tuntum (Anthracothorax nigricollis), jacobin tuntum (Florisuga fusca), anaa hummingbird a n'ahosuo no yɛ sika kɔkɔɔ (Hylocharis chrysura).[6] Dua no nnua yɛ mmerɛ na nnomaa pii a wɔtu ntokuru te sɛ barbets de yɛ wɔn perebuo.[7] Awerɛhosɛm ne sɛ nhwiren no wɔ abɔdeɛ mu ahobammɔ a ɛkum wowa, na wosusu sɛ mmoa ahodoɔ afoforɔ a wɔtwe mu nsuo.

 
Nandi ogyaframa dua a ɛwɔ Kerio Bonhwa mu

Asasesin mu nkyekyɛmu sesa

Abɛyɛ mmoa a wɔba mmeaeɛ a nsuo tɔ na awia bɔ kɛseɛ, te sɛ Hawaii, Queensland (Australia), Fiji, Papua New Guinea, South Africa[9] ne mmeaeɛ a ɛhɔ yɛ nwunu ne mmeaeɛ a ɛwɔ Sri Lanka[10] mfinimfini.

Spathodea campanulata yɛ mmoawa a wɔabɔ wɔn amanneɛ sɛ wɔyɛ mmoawa a wɔsɛe nnɔbaeɛ a ɛto so 3 wɔ Queensland, Australia, wɔ Asase Ho Banbɔ (Pest and Stock Route Management) Act 2002 ase.[11] Wɔnim sɛ ɛyɛ awuduru ma Australiafoɔ kurom hɔ wowa, bi te sɛ Lipotriches (Austronomia) flavoviridis.[12]

Mmoawa ne nyarewa sesa

Uganda no, lepidopteran su ahodoɔ mmienu, nkanka ahodoɔ mmienu, ne amankuo baako to hyɛ S. campanulata so. Wɔ Puerto Rico no, wɔabɔ amanneɛ sɛ nkoekoemmoa ahodoɔ nkron a wɔyɛ Hemiptera, Hymenoptera, Lepidoptera, ne Thysanoptera nnidisoɔ nnidisoɔ sɛ wɔdi S. campanulata mmeaeɛ ahodoɔ. Ɛda adi sɛ ɛtoɔ ne akoma porɔ koraa bɛtumi apira no; dua no nnua porɔ ntɛmntɛm berɛ a atɔ fam.

Dwumadie sesa

Ne nnua no yɛ mmerɛ dodo sɛ wɔde bɛdi dwuma wɔ adansie mu nanso ɛyɛ ma nnaka ne nnua a wɔde yiyi ɛse mu. Ɛtɔ mmerɛ bi a, Fiji mmɔfra de ne nhwiren a ɛyɛ nkorabata di dwuma sɛ nsuo mu atuo.[13]

Edin a wɔtaa de frɛ no sesa

  • Afrikaans: fakkelboom, Afrika-vlamboom
  • Bangla: rudrapalash (রুদ্রপলাশ)
  • Wɔ Brɔfo Kasa mu: African tulip tree, fountain tree, Nandi flame, Nile flame, squirt tree, tulip tree, Uganda flame, Flame Tree of Thika
  • Fijian: pasiu, pisipisi[14]
    • French: immortel étranger
    • Hindi: rugtoora (रुग्तूरा)
    • Indonesian: Kiacret
    • Kannada: Neerukayi mara, Jeerkolavi mara (ನೀರುಕಾಯಿ ಮರ, ಜೀರ್ಕೊೞವಿ ಮರ, ಜೀರ್ಕೊಳವಿ ಮರ)
    • Luganda: kifabakazi
    • Luhya: muzurio
    • Malay: panchut-panchut
    • Malayalam: African Poomaram (ആഫ്രിക്കൻ പൂമരം)
    • Sinhala: kudaella gaha, kudulu
    • Spanish: amapola, espatodea, mampolo, tulipán africano, in Puerto Rico meaíto, in Guatemala llama del bosque.
    • Swahili: kibobakasi, kifabakazi
    • Telugu: Neeti Budda (నీటి బుడ్డ), Gonuganta (గోనుగంట)
    • Tamil: pasadi (பாசடி) Nandi: Septet (singular),Septonok (plural)
    • Adwadie din: Nandi flame

Galari sesa

Beaɛ a menyaa mmoa firiiɛ sesa

  1. C.P. Khare (2007), "Spathodea campanulata Beauv.", Indian Medicinal Plants, New York, NY: Springer New York, pp. 1–1, retrieved 2024-03-05
  2. GISD, retrieved 2024-03-05
  3. D. Gledhill (2008-03-06), The Names of Plants (in English), Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-86645-3, retrieved 2024-03-09
  4. Umberto Quattrocchi (1999-11-22), CRC World Dictionary of Plant Names: Common Names, Scientific Names, Eponyms. Synonyms, and Etymology (in English), CRC Press, ISBN 978-0-8493-2678-3, retrieved 2024-03-09
  5. Dorothy Hargreaves, Bob Hargreaves (1964-01-01), Tropical Trees of Hawaii (in English), Internet Archive, Ross Hargreaves; First Edition edition, ISBN 978-0-910690-02-7, retrieved 2024-03-09
  6. Luciana Baza Mendonça, Luiz dos Anjos (2005-03), "Beija-flores (Aves, Trochilidae) e seus recursos florais em uma área urbana do Sul do Brasil", Revista Brasileira de Zoologia, vol. 22, no. 1, pp. 51–59, doi:10.1590/s0101-81752005000100007, ISSN 0101-8175, retrieved 2024-03-10 {{citation}}: Check date values in: |date= (help)
  7. Ana Carolina Martins Queiroz, Felipe Andrés Leon Contrera, Giorgio Cristino Venturieri (2014-12-29), "The effect of toxic nectar and pollen from Spathodea campanulata on the worker survival of Melipona fasciculata Smith and Melipona seminigra Friese, two Amazonian stingless bees (Hymenoptera: Apidae: Meliponini)", Sociobiology, vol. 61, no. 4, doi:10.13102/sociobiology.v61i4.536-540, ISSN 0361-6525, retrieved 2024-03-10{{citation}}: CS1 maint: multiple names: authors list (link)
  8. নিজস্ব প্রতিবেদক (2018-04-18), ফুটেছে রুদ্রপলাশ (in Bengali), retrieved 2024-03-10
  9. African tulip tree – Invasive Species South Africa (in American English), retrieved 2024-03-10
  10. Julissa Rojas-Sandoval (2020-11-17), Invasive species compendium., retrieved 2024-03-10
  11. Fire Protection and Pest Control, 2003-01-01, retrieved 2024-03-10
  12. "Hobbyist beekeeper creates map to track tree killing native stingless bees", ABC News (in Australian English), 2021-02-17, retrieved 2024-03-10
  13. Shahina A. Ghazanfar, Gunnar Keppel, Shafiya Khan (2001-12), "Coastal vegetation of small islands near Viti Levu and Ovalau, Fiji", New Zealand Journal of Botany, vol. 39, no. 4, pp. 587–600, doi:10.1080/0028825x.2001.9512762, ISSN 0028-825X, retrieved 2024-03-10 {{citation}}: Check date values in: |date= (help)CS1 maint: multiple names: authors list (link)
  14. Shahina A. Ghazanfar, Gunnar Keppel, Shafiya Khan (2001-12), "Coastal vegetation of small islands near Viti Levu and Ovalau, Fiji", New Zealand Journal of Botany, vol. 39, no. 4, pp. 587–600, doi:10.1080/0028825x.2001.9512762, ISSN 0028-825X, retrieved 2024-03-10 {{citation}}: Check date values in: |date= (help)CS1 maint: multiple names: authors list (link)