Treculia africana

Treculia africana yɛ dua a ɛwɔ abusua Treculia mu a wobetumi de ayɛ aduan ne nneɛma foforo a wɔde di dwuma. Aba no yɛ den na ɛwowɔ ntini, ne kɛse te sɛ volleyball, na emu duru tumi yɛ kilogram 8.5 (19 lb). Wɔahunu sɛ wɔn a wɔn ho yɛ hyew no tumi de nnwinnade bubu aba no mu yɛ nketenkete a wobetumi adi.[1] Aba no wɔ polyphenols.[1]

Sɛnea wɔkyerɛ no ne baabi a efiri sesa

 
Treculia africana dua

Treculia africana yɛ dua bi a wɔfrɛ no African breadfruit (Tanzania, Zambia, Uganda, USA),[1][1][1][1] breadfruit (Nigeria),[1] wild jackfruit (Tanzania, Uganda), ne African boxwood (Malawi).[2] Din pii na wɔde ama saa nnua yi wɔ Igbo kasa mu wɔ Nigeria anafo fam, nanso nea ɛtaa yɛ no ne ukwa; French (arbre á pain d ⁇ Afrique); Luganda (muzinda); Swahili (mwaya); Wolof (brebretim).[1] T. africana no atrɛw wɔ Afrika Atɔe fam ne Afrika Mfinimfini fam. Mmoa yi tumi nyin wɔ asase a ɛbɛn po so mita 1,500 ase.[1]

Nnua a ɛwɔ hɔ sesa

T. africana yɛ dua kɛse bi a ɛwɔ Moraceae abusua mu. Ɛyɛ afifide a ɛwo wɔ nkura ne kwae mu. Saa nnua no tenten betumi adu mita 30 (98 ft). N'abo no mu trɛw betumi adu mita 6. N'abedua no yɛ nsonso, na ne mu yɛ krema. Nhabamma no yɛ akɛse, na ne kɔla yɛ kɔkɔɔ kɔkɔɔ wɔ soro, na emu tew wɔ ase. Nnua ahorow no yɛ abien (nnipa a wɔtete nnua ahorow so) anaa ɛtɔ mmere bi a ɛyɛ biako. N'ahaban no gu afa abien; ne nhwiren no yɛ ntokuru (a ɛkyekyere nhwiren no). Nhwiren no yɛ nea ne nyinaa yɛ ɔbea ne ɔbarima, ɛtɔ mmere bi a ɛyɛ abien, anaa ɛyɛ nkatabo, na ɛwɔ nhaban ase anaa nnua ne nkorabata a akyɛ no so. Nhwiren (mmea) a ɛyɛ nketenkete no kyekyere ade kɛse bi a wɔde si mu (pa aba) no ho. N'adua ba fi October kosi February. Aba no yɛ kɛse, ɛyɛ kɔkɔɔ, na ɛyɛ ahabammono. Sɛ aba no yɛ frɔmfrɔm a, ɛyɛ frɔmfrɔm bere a abere no, na aba no wɔ aba pii, na ɛno ne aba no fa a wodi. Ɛdefa beae ne nneɛma a atwa yɛn ho ahyia ho no, wotumi twa aba afe mũ no nyinaa. Afrika abodoo aba yɛ aba kɛse a ne mu duru betumi adu kilogram 8.5. Wubetumi adi nnuaba akɛse a aba wɔ mu yi nyinaa. Nanso, wɔtaa tɔ wɔn na wɔtõ de di sopa, atõ ne ɛmo ne ɛmo, aburosiam ne yam. Wodi aba no mu aba no mpɛn pii sen aba no, na wɔde yɛ ⁇ ukwa ⁇ porridge, a Ibofo a wɔwɔ Nigeria anafo fam apuei no bu no sɛ ɛyɛ nnuan pa. Wobetumi nso aboro aba no ayɛ emu dɔte de ayɛ paanoo, pasta, ne aduan a wɔde ma nkokoaa, anaa wobetumi apampam no ma afi mu aba ngo a wodi. Wotumi de aba no mu nsu yɛ anonne.

Wonya wɔ Afrika nyinaa wɔ aman te sɛ Nigeria, Angola, Zambia, Central African Republic, Côte d'Ivoire ne Senegal.

Bɛbia me Mmoa Efiri sesa

  1. 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.7 1.8 "Treculia africana", Wikipedia (in English), 2023-12-27, retrieved 2024-04-03
  2. Treculia Africana, 2023-12-27